Cavtat, južna Dalmacija

Cavtat je jedinstveno mjesto na Jadranu, stari gradić na brežuljku šumovitog poluotoka Rata, s novim naseljima duž obala, sav obrastao u mediteransko raslinje s vječno zelenim borovima i čempresima. Više od 7 km plitke obale, čisto more, pješčane plaže i uvale, lijepi novi hoteli visoke i de luxe kategorije učinili su Cavtat jednim od najtraženijih i najposjećenijih turističkih mjesta dubrovačkog područja.

 

Čar ovom starom gradiću daju ambijenti građevina iz vremena Dubrovačke Republike, koja je i ovo mjesto izgradila prema regulacijskom planu i dala današnji izgled starom dijelu Cavtata. Veći dio kulturno-povijesnih spomenika pripada skromnoj i lijepoj arhitekturi renesansnog razdoblja s tragovima gotike: Knežev dvor, utvrde, zidine oko grada, trgovi, crkva sv. Nikole, crkva Gospe od Cavtata i franjevački samostan.

 

Ovaj drevni grad s okolnim područjem čuva mnoge tragove, stare, nekoliko tisuća godina duge povijesti. Podizao se nekoliko puta iz ruševina i potpune propasti, bio je u prošlosti cvjetajući, čitavom antičkom svijetu poznati grad Epidaurum i, nakon totalnog uništenja u 7. st., samo napuštene ruševine. Republika ga je u 15. st., kad je kupila i Konavle i Cavtat ponovno na ruševinama izgradila.

 

 

Brojni su ostaci antičkog naselja (ilirski, grčki, rimski), stari zidovi, utvrde, ruševine, gomile - razasuti po čitavom mjestu i okolici. Mnogi arheološki nalazi: amfore, ulomci kapitela, arhitrava, friza, mozaika, nadgrobnih ploča, nakita i novčića - nađeni zasuti zemljom - govore o bogatstvu i ljepoti nekadašnjih povijesnih naselja na cjelokupnom Ratu.

 

 

 

I danas su još vidljivi ostaci starih ulica, prohoda, ostaci starog amfiteatra nedaleko franjevačkog samostana, zidine i stepenice koje su vodile na vrh Rata, gdje su prema legendi i povijesnim dokazima bili hramovi i nekadašnja grčka akropola s Asklepijevim hramom, a kasnije u rimsko doba Forum Augustum. Danas na toj istoj uzvišici dominira remek-djelo velikog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića, kapela sv. Roka, mauzolej porodice Račić.

 

Cavtat je i danas riznica umjetničkog i kulturno-povijesnog blaga, koje se čuva u Kneževu dvoru, u muzeju i crkvama, u Pinakoteci i u mnogim obiteljskim zbirkama.

 

Cavtat je rodno mjesto Baltazara Bogišića (19. st. i 20. st.) poznatog znanstvenog radnika svjetskog glasa, člana mnogih europskih akademija, doktora pravnih nauka, pasioniranog sakupljača i čuvara narodnog folklornog blaga. U Kneževu dvoru u Cavtatu čuva se bogata kulturna ostavština Bogišićeva: biblioteka s više od 22.000 rijetkih i starih knjiga, oko 70 inkunabula, bogata arhivska zbirka ogromne vrijednosti, zbirka grafike s više od 10.000 primjeraka, numizmatička zbirka antičkog novca i novca Dubrovačke Republike (oko 1500 primjeraka), zbirka starog oružja, etnografska zbirka i dr.

 

U Kneževu dvoru je i Lapidarij s iskopinama i spomenicima iz najstarijih antičkih vremena. Tu je i poznata slika Vlaha Bukovca "Cavtatski karneval".

 

Cavtat je rodno mjesto i velikog slikara Vlaha Bukovca (19. i 20. St.). U Bukovčevoj rodnoj kući otvoren je Memorijalni dom Vlaha Bukovca, s njegovim ateljeom. Brojna Bukovčeva djela nalaze se u Cavtatu: u crkvi sv. Nikole, u Pinakoteci, u crkvi franjevačkog samostana, u privatnim zbirkama. Cavtat je rodno mjesto velikog hrvatskog političara i državnika Frana Supila (19. i 20. st.).

 

Crkva sv. Nikole ima vrijednu sliku Carmela Reggia Palermitana, rad dubrovačkog slikara, a franjevački samostan glasoviti poliptih sv. Mihajla, rad dubrovačkog slikara Vicka Dobričevića (15. St.). Klaustar samostana ubraja se u remek-djela renesansne arhitekture. U Pinakoteci sakupljena je velika zbirka vrijednih umjetnina od najstarijih do najsuvremenijih dana.

 

Preko dubrovačke zračne luke Cavtat ima i odlične veze s cijelim svijetom.

Osim hotela smještaj je moguć i u lijepim privatnim kućama s najvišim komforom. Veliki broj odličnih restorana. Hoteli: "Croatia", "Albatros", "Adriatic", "Cavtat", "Epidaurus", "Supetar".