Dubrovnik je grad otvorena srca, jednostavnim i prijateljskim pozdravom pozdravlja posjetitelje iz bilo kojeg dijela svijeta. To je drevni grad s uskim ulicama i visokim zidinama, ali i sa otvorenim horizontom, širokim poput horizonta otvorenog more - kao horizonte otvorenog mora - mora koje je kroz povijest omogućilo Dubrovniku vezu sa cijelim svijetom. Dijelovi bogate povijesti se prenose sve do današnjih dana. Koristeći svoja izuzetna diplomatska znanja, Dubrovnik je kroz svoju dugu povijest uspio ostati trgovačka, društvena i kulturna veza između istoka i zapada, sjevera i juga. Na isti način Dubrovnik je do savršenstva razvio umjetnost organizirane trgovine, razmjenu dobara bez obzira na postojeće političke, kulturološke i vojne granice.
Danas je Dubrovnik jedan od svjetskih centara turizma, gdje se ljudi različitih profila iz cijelog svijeta rado sastaju: umjetnici, diplomati, znanstvenici, razni stručnjaka svih mogućih zanimanja i obrta. To je novi Dubrovnik, ponosan na svoju tradiciju i cijelu svojom kulturnu i povijesnu baštinu, ponosan i ohol nasvoje sadašnje dane, a posebno ponosan na prijateljstvo sa svim ljudima i građanima koji dolaze iz svih krajeva svijeta. Mnogo lijepih mjesta po cijelom svijetu. Stanovnici Dubrovnika vjeruju da je njihov grad najljepši.
Priroda je prema Dubrovnika bila milostiva i blagoslovila ga brojnim ljepotama, koje su kroz povijest opisivali brojni veliki dubrovački pjesnici i pisci. Toplina krajnjeg dalmatinskog juga, čisto plavo nebo, čiste tirkizno-zelene i tamno-plave dubine mora uz stjenovite obale koje obiluju brojnim uvalama, pješčane plaže i strme stijene pokrivene bogatom mediteranskom i suptropskom florom. Takvu nenadmašnu ljepotu, koja na posjetitelja djeluje zadivljujuće, nemoguće je pronaći bilo gdje, osim u Dubrovniku. Cijeli grad je okrenut prema suncu i moru, i plamti bogatim bojama rascvijetanih vrtova i vrućih crvenih krovova, kao da pluta na širokom otvorenom moru, uz pratnju ponosnih, vječno zelenih otoka i otočića.
Rivijera grada Dubrovnikaproteže se na više od 250 km obale, pune ljepote bujne vegetacije Južnog Jadrana. Život cvijeta i na goloj stijeni uz samo more, zadivljujući posjetitelja svojom ljepotom i intenzitetom mirisa. U vrućim ljetnim danima koncentrirani miris mora miješa se sa eteričnim mirisima borova, čempresa, lovora, ružmarina, mirte, te raznim drugim aromatičnim biljem i cvijećem, ponekad svojim intezintetom uzrokujući omamljujuću vrtoglavicu. Dug je niz prekrasnih mjesta duž dubrovačke rivijera, to je svojevrsno natjecanje u ljepoti. Romantični otok Lokrum izgleda kao da čuva stražu ispred dubrovačke gradske luke, otok Sveti Andrija izgleda kao da čuva na otvoreno more. Elafitski otoci su natjecanje u ljepoti sami za sebe, a svaki od njih prekrasan je na svoj jedinstveni način. Tu su i prekrasni, zeleni otok Mljet (“Odisejev otok”) s bogatstvom antičkih mitova i legendi, i čarobni otok Korčula. Grad Ston, važan za drevnu Dubrovačku Republiku zbog svojih solana, okružen je nadaleko poznatim bedemima.Poluotok Pelješac, poznati vinorodni kraj, krase brojni kontrasti prirodne ljepote, od strmih i visokih planina, do pitomih polja, uvala i plaža.
Dubrovačko primorje, smješteno istočno od grada, skriva ljepote Župa Dubrovačka, najstarijeg i najpitomijeg dubrovačkog mjesta, drevnde pradomovine Dubrovačke Republike. Zapadno od njenih granica proteže se jedinstvena Rijeka Dubrovačka. Bogata obala grada Cavtataokružena je brojnim malim otočićima, a sam grad je poznat po svojoj drevnoj povijesti. Konačno, tu su i Konavle, poznate po svojoj narodnoj baštini i stjenovitim obalama, koje obuhvaćaju područje sve do Ponte Oštra, na samom ulazu u Boku Kotorsku.
Dubrovačko područje
Dubrovnik riviera map
Dubrovnik i njegovo područje obuhvaćaju krajeve najjužnijeg dijela Republike Hrvatske i njezine pokrajine Dalmacije, od Neuma na zapadu, do Sutorine i Ponte Oštre na istoku. Sa sjeverne strane ovo područje graniči s Federacijom Bosne i Hercegovine, a s istočne s Republikom Crnom Gorom.
Ovaj izduženi, relativno uski, priobalni kopneni pojas u podnožju krških dinarskih ogranaka i nevisokih planina proširuje se na istoku u manje krško Konavosko polje, pa obuhvaća i planinu Sniježnicu s čitavom brdskom površinom i tu najdublje ulazi u kopneni dio.
Dubrovnik panorama
U drugom dijelu područja granična linija prema Hercegovini, a djelomično i prema Crnoj Gori, ide vrhovima brda i ponegdje dolazi na svega nekoliko stotina metara od mora (Duboka Ljuta).
Geografski smještaj Dubrovnika i njegova područja na južnom dijelu istočnih jadranskih obala izvanredno je povoljan, na završetku jadranskog otočnog arhipelaga, u podnožju prohodnih nevisokih planina, koje su terenski bile povoljne za njegovu kopnenu karavansku trgovinu s čitavim balkanskim područjem.
Dubrovnik old city
Istovremeno, taj planinski vijenac najprirodniji je štit od prodora hladnih strujanja kontinentalne klime, što uvjetuje izuzetno blagu, mediteransku klimu u Dubrovniku i čitavu njegovu području. Po Greenwichu Dubrovnik se nalazi na 42°28' sjeverne širine (približno kao Rim i Barcelona) i na 18°7' istočne zemljopisne dužine (kao Stockholm), pa su i to prednosti njegova geografskog položaja, koje mu donose suptropsku klimu i bujnu vegetaciju.
Dubrovnik landscape
Dubrovnik je danas sjedište Gradske uprave Dubrovnik i Dubrovačko-neretvanske županije. Današnje granice Dubrovačkog područja u velikom dijelu poklapaju se s nekadašnjim granicama stare Dubrovačke Republike, pa obuhvaćaju veći dio poluotoka Pelješca sa Stonom.
U sastavu je Dubrovnika područje Dubrovačkog primorja od Neuma do Rijeke Dubrovačke, zatim Rijeka Dubrovačka, Župa Dubrovačka, Konavle s Cavtatom, Elafitski otoci(Sipan, Lopud, Koločep i dr.), najveći dubrovački otok Mljet, pred gradom otok Lokrum. Od stonskih vrata (Boke false) do Cavtata pruža se vjenčić nenaseljenih otočića: Olip, Jakljan, Daksa, Sveti Andrija, Grebeni, Bobara, Supetar i Mrkan.
Dubrovnik fort
Najstarije područje Dubrovačke Republike, nazvano Astarea, što znači djedovina, prostiralo se od Cavtata do Orašca, obuhvaćajući Župu Dubrovačku s Brgatom, Rijeku Dubrovačku i Zaton. To je pripadalo Dubrovniku od starine.
Od 11. st. Republika proširuje svoj teritorij, da ga početkom 15. st. konačno zaokruži na granicama koje je sačuvala do svoje propasti.
Dubrovnik riviera
Tako u 11. st. Elafitski su otoci u posjedu Republike; u 13. st. proširuje svoju vlast na otok Lastovo; 1333. godine dobila je Ston i Pelješac; nedugo zatim otok Mljet; 1399. godine područje od Stona do Orašca; a 1419. i 1427. godine Konavle s Cavtatom.
Map of Zupa Dubrovacka
Sva svoja teritorijalna proširenja Dubrovačka Republika rješavala je promišljenom diplomatskom vještinom i kupovinom od susjednih bosanskih, srpskih i hercegovačkih velikaša i vladara. Svoj teritorij nije nikad oružjem širila, ni ratovima osvajala, ali je svoje teritorijalne posjede i oružjem branila i obranila u mnogim naletima osvajača.